Poticanje suradnje i koordinacije na regionalnoj razini

"Što dulje nestale djece nema, to su ranjivija i veći je rizik da postanu žrtve izrabljivanja i trgovine djecom", bila je jedna od ključnih poruka na forumu Jugoistočne Europe “Nestala djeca u kontekstu trgovine djecom“, koji je 8. i 9. svibnja 2014 održan u Solunu u Grčkoj .

Više od 90 participanata iz 50-ak različitih nacionalnih, regionalnih i međunarodnih sudionika usuglasili su se u potrebi jačanja regionalne suradnje i koordinacije u rješavanju fenomena nestale djece i trgovine djecom. Osiguravanje zaštite djece u regiji traži preispitivanje postojećih sustava i mehanizama kako bi se identificirali nedostaci,  dok bi usklađivanje prikupljanja podataka i provedba već postojećih i novih alata, kao što je korištenje i širenje europskog Pozivnog centra 116 000 za nestalu djecu i razvoj info pulta, mogao pomoći javnim i privatnim učesnicima u uspješnijem rješavanju ovog fenomena i povezivanju nestanaka djece i trgovine djecom.  

Kako bi se ova pitanja raspravila i kako bi se iznašla rješenja problema nestale djece i trgovine djecom,  grčka nevladina organizacija „Dječji osmijeh“  i Centar za nestalu i zlostavljanu djecu Jugoistočne Europe (SEEC)  su organizirali ovaj Forum, pod pokroviteljstvom Grčkog predsjedništva Vijeća Europske unije, a uz potporu američkog Međunarodnog centra za nestalu i iskorištavanu djecu (ICMEC) i američkog Veleposlanstva u Grčkoj. Forum je omogućio civilnim organizacijama i tijelima javne vlasti istraživanje problema nestale djece i trgovine djecom, razmjenu znanja i dobre prakse.

Tijekom Foruma istaknuti su slijedeći problemi:

● oko 250.000 djece nestaje svake godine u EU;

● 800.000 djece je prijavljeno nestalima svake godine u SAD-u, što je više od 2.000 djece dnevno;

● Bjegovi su najčešće zasebna kategorija u više od polovice zemalja članica EU. Druge najčešće kategorije su otmice djece od strane roditelja i maloljetni migranti bez pratnje;

● prema britanskom grupnom izvješću svih parlamentarnih stranaka o zajedničkom istraživanju „Djeca koja odlaze iz Rezidencijalne skrbi“ od 2012. godine, djeca kojima je trgovano unutar zemlje obično bježe u prvih 48 sati od smještanja u rezidencijalnu skrb;

● samo 9 država članica EU raspolažu jasnim podacima o bjegovima;

● jedno od sedam odbjegle djece će vjerojatno postati žrtva trgovine ljudima;

● globalno izvješće UNODC-a iz 2012.g pokazuje da je u razdoblju od 2007. do 2010. g. od ukupnog broja otkrivenih žrtava trgovine ljudima 27 % djece, dok je u razdoblju 2003. do 2006. g. od ukupnog broja otkrivenih žrtava trgovine ljudima 20 %  djece;

● među djecom kao žrtvama trgovine ljudima, više je otkrivenih slučajeva u kojima su žrtve bile djevojčice nego dječaci: dvije trećine od ukupnog broja djece žrtvi trgovine ljudima bile su djevojke;

● žrtve prekogranične trgovine ljudima u Zapadnoj i Srednjoj Europi su podrijetlom najčešće iz Jugoistočne Europe: 30 % žrtava prekogranične trgovine ljudima su državljani tog područja;

● prema Eurostatu, postotak djece žrtava trgovine ljudima u EU je blizu 15%, pokrivajući razdoblje za 2008., 2009. i 2010. g.;

● prema istom izvoru, djevojke čine 12%, a dječaci 3% od ukupnog broja žrtava trgovine ljudima.

U svom pozdravnom govoru, predsjednik organizacije „Dječji osmijeh“ Costas Yannopoulos osvrnuo se na inicijativu ove grčke nevladine organizacije. „Potrebe u kućanstvu, prehrani, zdravstvu, obrazovanju i zaštiti djece u Grčkoj, koja je pogođena krizom, su ogromne. Podrškom isključivo naših volontera i donatora uspjeli smo pokriti ukupan broj od 63.299 djece i njihovih obitelji tijekom 2013.“, rekao je Costas Yannopoulos. Istaknuo je važnost rada Centra za nestalu i zlostavljanu djecu JI Europe (SEEC), koji je stvoren 2010. g., nakon usvajanja akcijskog plana od strane vladinih ministara, policijskih službenika i nevladinih organizacija iz 13 zemalja, a koji su sudjelovali prvom balkanskom forumu u Ateni još 2007. g.

Nakon pozdravnih riječi uslijedila je panel rasprava usredotočena na rad različitih aktera i organizacija u području nestale djece i trgovine djecom na regionalnoj, europskoj i globalnoj razini.

SEEC koordinator istaknuo je rad SEEC-a u promicanju i ekspanziji pozivnog broja za nestalu djecu 116 000 u cijeloj regiji, osiguravajući obučavanje, partnerstvo nevladinih organizacija i razmjenu iskustava. Caroline Humer iz ICMEC-a je ukazala na nedostatak zajedničke definicije i standardne reakcije u slučaju nestalog/otetog djeteta . „Samo jedno nestalo dijete je jedno dijete previše“, komentirala je kad se govorilo o nedostatku pouzdanih podataka. Delphine Moralis iz MCE prezentirala je podatke koji su pokazali jasne veze između slučajeva nestale djece i rizika od trgovine ljudima. Smatra da bi se svaki slučaj nestalog djeteta trebao tretirati kao da se radi o otmici djeteta ili trgovini ljudima, dok se ne dokaže suprotno.

Drugi dan Foruma panel rasprava je bila usmjerena na istraživanje poveznica među slučajevima nestale djece i trgovine djecom. Rasprava je bila fokusirana na ranjivost djece koja bježe iz domova ili institucija u kontekstu njihove izloženosti trgovcima djecom te na pitanje maloljetnih migranata bez pratnje kao žrtvama ili potencijalnim žrtvama trgovine djecom.

Ovu je raspravu slijedila druga panel rasprava o ulozi europskog Pozivnog centra za nestalu djecu 116 000 u rješavanju slučajeva nestale djece i trgovine djecom, na kojoj su sudionici iznijeli svoja iskustva i spoznaje u radu s alatom 116 000 te dali praktične primjere o tome kako navedeni alat 116 000 također može postati koristan u borbi protiv trgovine djecom.

Treća panel rasprava bila je usmjerena na najbolju praksu na tom području. Tomislav Ramljak, predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu iz Hrvatske, Viorelia Rusu, potpredsjednica Međunarodnog centra za zaštitu prava žena i promicanje "La Strada" iz Moldavije, Manca Raušl, voditeljica preventivnih aktivnosti Društva Ključ iz Slovenije i Ioanna Lagoumintzi, koordinatorica europskog Pozivnog centra 116000 iz grčke nevladine organizacije „Dječji osmijeh“ pozvani su da daju svoje stručno mišljenje s naglaskom na najbolju praksu, što je do sada napravljeno, koji su faktori za uspjeh i koji će se važni slijedeći koraci poduzeti. Specifični je naglasak stavljen na jačanje kapaciteta sudionika i poticanje međusobne regionalne suradnje.

Predsjednik organizacije „Dječji osmijeh“ Costas Yannopoulos zatvorio je događaj najavljujući kako će, nastavno na zaključke diskusije, daljnji koraci biti sažeti u Preporukama solunskog Foruma, koje će uskoro biti dostupne na web stranici SEEC – Centra za nestalu i zlostavljanu djecu JI Europe www.seec.org.gr  i organizacije „Dječji osmijeh“ www.hamogelo.gr.